Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta "Poticanje održivog i inkluzivnog razvoja u BiH kroz modele cirkularne ekonomije", koji realizira uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, organizira konferenciju „Cirkularna ekonomija u BiH", u Sarajevu 7. juna 2022. godine u hotelu Hills, sa početkom u 11.00h.
Okupljanjem ključnih aktera, kroz dvije panel diskusije želimo razgovarati o mogućnostima, ekonomskim, socijalnim i okolišnim koristima primjene cirkularnih poslovnih modela, omogućiti razmjenu iskustava i informacija u ovoj oblasti i tako potaći upotrebu ili multiplikaciju dobrih praksi i poslovnih modela u širem obimu u BiH, te razgovarati o preprekama i poticajnim mjerama.
Planirana konferencija predstavlja zagovaračku aktivnost u okviru projekta "Poticanje održivog i inkluzivnog razvoja u BiH" kroz modele cirkularne ekonomije, koji realiziramo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, a u sklopu kojeg smo priredili publikacije:
„Bijeli papir cirkularne ekonomije u BiH“
„Studije slučajeva primjene poslovnih modela cirkularne ekonomije u BiH“.
KONFERENCIJA "CIRKULARNA EKONOMIJA U BIH"
Hotel Hills, 07. juni 2022. godina
AGENDA:
I panel: Barijere i poticaji cirkularne ekonomije u BiH
Medina Garić i Vedad Suljić, prezentacija publikacije Bijeli papir cirkularne ekonomije u BiH
Amela Karavdić, Prevent Fabrics, Sarajevo
Nada Mlinar, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH
Ismar Ćeremida, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Sarajevo
Tanja Šebez, Advantis Broker a.d. Banja Luka, implementacijski partner Međunarodne financijske korporacije (IFC)
Doc. Dr. Sc. Haris Bradić, Arhitektonski fakultet UNSA, Sarajevo
II panel: Promjena prakse: Od linearnog ka cirkularnom
Branko Zlokapa, prezentacija publikacije Studija slučajeva primjene poslovnih modela cirkularne ekonomije u BiH
Semir Hodžić, Wool-Line, Hadžići
Srđan Ožegović, ProCredit banka BiH, Sarajevo
Jasminka Bjelavac, Heinrich Boell Stiftung, Sarajevo
Prof. Dr. Sanda Midžić-Kurtagić, Mašinski fakultet UNSA, Sarajevo
Milica Končar, Centar za životnu sredinu, Banja Luka
Vaše učešće možete potvrditi prijavom na registracijski link
https://forms.gle/nQJid8H6cZpTbqF5A ili na email ecovic@cpu.org.ba.
English version available HERE.
Odgovor na krizu: Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH
23. juni 2021. / 13.30 – 18.00 CET
Sarajevo
Zoom / Youtube Stream
DNEVNI RED
13.30 – 13.45 Uvodne riječi, Haris Abaspahić, CPU
13.45 – 15.30 Panel 1: Telekomunikacije – strateška perpektiva
Koji su ključni globalni i regionalni trendovi koji utječu na razvoj telekomunikacijske industrije?
13.45 – 14.00 Paul Harrison, v.d. direktora, Odjel za međunarodne komunikacije i informacije, Državni sekretarijat SAD (U.S. Department of State)
14.00 – 14.15 Philippe Gerard, savjetnik za jačanje kapaciteta i kooperaciju sa trećim zemljama, Generalni sekretarijat za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije, Evropska komisija
14.15 – 14.30 Terry Halvorsen, generalni menadžer za klijente i rješenja za Federalni i javni sektor, IBM US
14.30 – 14.45 Sanja Ribar, regionalni senior menadžer za telekome, Ernst & Young
14.45 – 15.30 Diskusija
Moderator: Haris Abaspahić, CPU
15.40 – 17.45 Panel 2: Strateški izbori i pravovremeno donošenje odluka, razvoj regulatornog okvira i tržišna stvarnost
Trenutni trendovi u sektoru u BiH. Izazovi uzrokovani pandemijom COVID-19 i potrebe digitalne ekonomije. U kojoj mjeri potreba za restrukturiranjem državnih telekom operatera utječe na razvoj sektora u BiH?
15.40 – 15.55 Nedžad Branković, zamjenik ministra, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH
15.55 – 16.10 Miloš Šolaja, član Vijeća, Regulatorna agencija za komunikacije BiH
16.10 – 16.25 Aida Soko, savjetnica premijera FBiH
16.25 – 16.40 Adnan Huremović, izvršni direktor za tehnologiju i razvoj servisa, BH Telecom
16.40 – 16.55 Alen Muslić, izvršni podpredsjednik, ZIRA
16.55 – 17.45 Diskusija
Moderator: Adis Muhović, CPU
17.45 - 18.00 Zaključci i završna riječ, Haris Abaspahić, CPU
Publika: nadležna ministarstva, članovi relevantnih odbora, državnih i entitetskih parlamenata, relevantni razvojni partneri, nevladine organizacije, sindikati, poslovna i akademska zajednica, mediji i šira javnost.
Za učešće na ZOOM konferenciji se možete prijaviti na https://bit.ly/CPUREG, a konferenciju ćete moći pratiti i uživo, putem YouTube kanala Centra za politike i upravljanje na youtube.com/user/cpubih.
O konferenciji:
Telekomunikacije brzo mijenjaju način na koji živimo, radimo, učimo i zabavljamo se. Danas, telekom operateri igraju ključnu ulogu u stvaranju povoljnog okruženja za digitalnu transformaciju, kako preduzeća tako i vlada. COVID-19 pandemija je ovu činjenicu učinila još važnijom. Dostupnost, pristupačnost i pouzdanost interneta velike brzine, kao i digitalnih usluga su bitni preduvjeti za održavanje poslovnih aktivnosti i javnih usluga. Pandemija je doprinijela povećanju globalne potražnja za telekomunikacijskim uslugama.
Brzo usvajanje i široka primjena novih tehnoloških rješenja, trebaju doprinijeti ekonomskom oporavku nakon pandemije. Prijelaz na 5G i usvajanje novih tehnologija, poput umjetne inteligencije i interneta stvari, zahtijeva brzo prilagođavanje telekoma, kako bi se kreirale nove vrijednosti kako u ekonomiji, tako i društvu u cjelini.
Posljednjih godina, telekom operateri u Bosni i Hercegovini postigli su napredak u razvoju infrastrukture, uključujući širenje 4G mreža. Istovremeno, finansijske performanse telekomunikacijske industrije su se pogoršale. Od 2015. godine, ukupan prihod sektora smanjio se za skoro 15%, tj. na 633 miliona EUR u 2019. godini, a praćen padom profita i povećanjem ulaganja glavnih telekom operatera u zemlji.
MMF je 2019. godine izvijestio, da se dva telekom operatera koja su u većinskom državnom vlasništvu, suočavaju sa niskim financijskim rizicima, ali i da je vrijednost obje kompanije značajno opala, te da bi održivost njihovih poslovnih modela mogla biti dovedena u pitanje. Rasprava o budućnosti tih kompanija traje već više od deset godina. Iako je Vlada FBiH posljednjih godina pokazala opredjeljenost za rješavanje slabosti trenutnih poslovnih modela u obje kompanije, još uvijek nisu donesene strateške odluke u tom kontekstu.
Cilj konferencije
Svrha ove online konferencije, koju organizuje Centar za politike i upravljanje, uz podršku Centre for International Private Enterprise (CIPE) iz SAD, je promocija pravovremene rasprave šire stručne javnosti o načinima za maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i napretku digitalne ekonomije u zemlji. Konferencija će okupiti: relevantne donosioce odluka, predstavnike telekomunikacijske industrije i međunarodnu eksperte u sektoru, kako bi se odgovorilo na sljedeća pitanja:
Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta „Promoviranje debate o ključnim reformskim politikama" organizuje konferenciju „Stabilnost finansijskog sektora u BiH“ koja će se održati u Sarajevu 6. novembra u Atrij sali hotela Evropa sa početkom u 12h. CIlj konferencije je da podstakne stručnu debatu, te sagleda napredak na provedbi strukturalnih reformi u finansijskom sektoru, kao i efekte istih na jačanje ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
Očekujemo da ćemo u ugodnoj i konstruktivnoj diskusiji doći do odgovora na sljedeća pitanja:
KONFERENCIJA „STABILNOST FINANSIJSKOG SEKTORA U BIH“
Atrij hotela Evropa, 06. novembar
AGENDA
12:00 – 12:10 Dolazak i registracija učesnika/ca
12:10 – 12:20 Otvaranje konferencije, Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje
12:20 – 13:00 Panel o stabilnosti finansijskog sektora u BiH
Edvard Kotorić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH
Admil Nukić, izvršni direktor UNION banke
Berislav Kutle, izvršni sekretar Udruženja banaka
Senad Redžić, Udruženje poslodavaca FBiH
Moderator: Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje
13:00 – 13:30 Diskusija
13:30 – 14:00 Osvježenje
Reforum: Poresko rasterećenje rada u FBiH
01. decembar 2016. godine, četvrtak, 11:00 – 14:00
Hotel Europe, Vladislava Skarića 5, Sarajevo.
Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta „Razgovarajmo o reformama“ organizira panel diskusiju pod nazivom ReForum “Poresko rasterećenje rada u FBiH”. Ovim događajem želimo započeti javnu diskusiju o poreznim reformama koje se trebaju sprovesti u sklopu Reformske agende.
Namjera nam je u razgovor uključiti zainteresirane strane na koje će reforme imati najveći uticaj - predstavnike poslovne zajednice i sindikata, te donosioce odluka, akademsku zajednicu, istraživače i predstavnike organizacija civilnog društva i medije. Kroz javnu diskusiju, zasnovanu na činjenicama, želimo na osnovu argumenata svih strana, te u skladu sa ciljevima koje Reformska agenda treba ispuniti, ponuditi alternativne mjere koje mogu premostiti jaz u stavovima Vlade FBiH s jedne i njenih socijalnih partnera s druge strane.
DNEVNI RED
01.12.2016. u 11:00, lokacija: Hotel Europe, Sarajevo
11:00 - 11:10 Uvodna riječ organizatora
11:10 - 11:40 gdin. Mladen Pandurević, Direktor Udruženje poslodavaca Federacije BiH
11:40 - 11:50 Diskusija
11:50 - 12:20 gdin. Selvedin Šatrović, zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH
12:20 - 12:30 Diskusija
12:30 - 12:40 Kratka pauza
12:40 - 13:10 gđa. Mubera Brković, članica Upravnog odbora Vijeća stranih investitora BiH
13:10 - 13:20 Diskusija
13:20 - 13:50 gdin. Goran Miraščić, savjetnik premijera Vlade Federacije BiH
13:50 - 14:00 Diskusija, zaključci i preporuke
Konferencija se održava na jezicima naroda u BiH, simultani prijevod sa b/h/s na engleski jezik i obratno nije obezbijeđen.
Reforum: Politička odgovornost i polaganje računa za sproviđenje reformi
07. juli 2016. godine, četvrtak, 12:00 – 15:00
Hotel „Bosnia“ Sarajevo, (Kulovića 9)
Centar za politike i upravljanje (CPU) u okviru svog programa „ReForum“ i projekta “Razgovarajmo o reformama” organizuje konferenciju o političkoj odgovornosti u Bosni i Hercegovini i plaganju računa građanima za sprovedbu reformske agende. Cilj konferencije je upoznati javnost sa dinamikom reformskog procesa i povezati nedostatak političke odgovornosti sa sporom implementacijom načela agende.
Konferencija će 07. jula 2016. godine u Sarajevu okupiti domaće stručnjake, civilne aktiviste i istraživače koji će podijeliti svoja iskustva i dati konkretne ocjene o odgovornosti političara u BiH, te preporuke kako pojedinci, različite društvene grupe i nove tehnologije mogu povećati odgovornost političara u BiH. Program konferencije će naglasiti slijedeće:
DNEVNI RED
07.07.2016. u 12:00, lokacija: Hotel "Bosnia" Sarajevo, Kulovića 9
11:30 - 12:00 Registracija učesnika, izjave za medije
12:00 - 12:10 Uvodna riječ organizatora
MODUL I - Realni sektor: informacije iz prve ruke
12:10 - 12:40 Reformska agenda i sprovođenje reformi, Adis Arapović, projekt menadžer Centri civilnih inicijativa.
12:40 - 12:50 Diskusija
12:50 - 13:05 Diskusija
13:05 - 13:35 Politička neodgovornost u BiH, Tijana Cvjetićanin, voditeljica istraživanja „Zašto ne“.
13:35 - 13:45 Diskusija
13:45 - 14:15 Kako smo pod izgovorom ekonomskog napretka doživjeli demokratski nazadak, Samir Forić, Viši asistent, Odsjek za sociologiju, Fakultet političkih
14:15 - 14:25 Diskusija
14:25 - 14:45 Kako nove tehnologije mogu uticati na odgovornost političara? (Point 5.0), Darko Brkan, predsjednik organizacije „Zašto ne“.
14:45 - 15:00 Zaključci i preporuke
Reforum: Poboljšanje poslovnog okruženja
28. januar 2016. godine, četvrtak, 11:00 – 15:00
Kino sala Art kina Kriterion
Centar za politike i upravljanje (CPU) u okviru svog programa „ReForum“ i projekta “Monitoring socio-ekonomskih reformi” organizuje konferenciju o poboljšanju poslovnog okruženja u BiH. Cilj ove konferencije je da doprinese reformskom procesu u zemlji, te promovira rješenja za unapređenje ambijenta za poslovanje koja dolaze iz privatnog i javnog sektora.
Bosanskohercegovačka ekonomija nije dovoljno razvijena, a neki od osnovnih razloga za takvo stanje su kompliciran i spor administrativni aparat, zastarjela rješenja koja uređuju privrednu djelatnost i nedostatak kulture rada i poduzetničkog duha. Ideja ove konferencije jeste vratiti ekonomiju u fokus javnosti i otvoriti dijalog o novom pristupu donosioca odluka prema poslovnoj zajednici i potencijalnim investitorima.
Konferencija će 28. januara 2016. godine u Sarajevu okupiti domaće privrednike iz različitih sektora, predstavnike lokalnih vlasti, civilne aktiviste i istraživače koji će podijeliti svoja iskustva i dati konkretne preporuke kako poboljšati uslove za uspješno poslovanje u BiH. Program konferencije će naglasiti slijedeće:
DNEVNI RED
28.01.2016. u 11:00, lokacija: Kino sala Art kina Kriterion
10:30 - 11:00 Registracija učesnika, izjave za medije
11:00 - 11:05 Uvodna riječ i predstavljanje Centra za politike i upravljanje, Adis Muhović, izvršni direktor
MODUL I - Realni sektor: informacije iz prve ruke
11:05 - 11:25 Kako se posluje u BiH?
Brojni su izazovi sa kojima se susreću domaći poduzetnici i oni koji bi to htjeli postati. Iz perspektive poduzetnika, o mjerama koje bi potakle razvoj malog i srednjeg biznisa u BiH govorit će Edin Mehić, osnivač i CEO Kolektiv d.o.o., portala Posao.ba i startup akceleratora Bizoo.
11:25 - 11:35 Diskusija
11:35 - 11:55 Zašto nas izbjegavaju strani investitori?
Strani investitori očekuju da poslovanje u BiH bude jednostavno kao u njihovim zemljama, Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora govorit će o administrativnim i funkcionalnim preprekama na koje strani investitori nailaze u BiH, te najbitnijim preporukama koje je ovo udruženje dalo bh. vlastima s ciljem davanja doprinosa u poboljšanju poslovnog okruženja u zemlji.
11:55 - 12:05 Diskusija
12:05 - 12:25 Kutak uspjeha - mi stvaramo radna mjesta!
Poduzetnički duh u BiH je na nezavidnom nivou, a obrazovni sistem nije odgovorio na novi ekonomski kontekst u zemlji. Gdje je problem i kako možemo povećati poslovnu inicijativu domaćeg stanovništva reći će nam Amna Popovac, poduzetnica i predsjednica skupštine asocijacija poduzetnica u BiH One.
12:25 - 12:35 Diskusija
12:35 - 12:50 Kafe pauza
MODUL II – Jednostavna i odgovorna uprava
12:50 - 13:10 Misli globalno, radi lokalno...
Lokalne vlasti mogu značajno poboljšati poslovni ambijent na općinskom nivou. Kako osloboditi lokalne poduzetničke potencijale i kako pojednostavljenje procedura i implementacija novih tehnologija u općinskoj administraciji olakšava život i rad lokalnom stanovništvu i privlači investicije, reći će nam Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.
13:10 - 13:20 Diskusija
13:20 - 13:40 Koja je uloga medija u reformama?
Loše poslovno okruženje u zemlji negativno utiče na stabilnost medija, a mediji su jedan od glavnih instrumenata demokratskog društva. O medijima kao četvrtoj grani vlasti, vezi održivosti medija i cjelokupnog demokratskog sistema u zemlji, te ulozi medija u reformskom procesu govorit će Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik medijskog portala Buka i Faruk Borić, direktor Federalne novinske agencije FENA.
13:40 - 13:50 Diskusija
13:50 - 14:10 E-registri i e-uprava kao instrumenti za efikasnost i transparentnost
Zemlje u okruženju prate europske trendove uspostavljanja elektronskih registara i servisa u javnoj upravi, što povećava njihovu konkurentnost za privlačenje direktnih stranih investicija. Bosna i Hercegovina s druge strane zaostaje za susjedima. Zašto trebamo uvesti e-registre i koji je najbolji način za to, reći će nam Darko Brkan, predsjednik organizacije Zašto Ne? i koautor analize E-registri i e-uprava u BiH kao instrumenti za efikasnost i transparentnost.
14:10 - 14:30 Diskusija - Zaključci i zatvaranje konferencija
Konferencija se održava na jezicima naroda u BiH, simultani prijevod sa b/h/s na engleski jezik i obratno nije obezbijeđen.
Okrugli stol: „BH kreativne industrije – Startup za kreativce“
utorak 20.05.2014, 10:00h – 13:00h
Mjesto: Hotel Bosnia, Sarajevo
Centar za politike i upravljanje u okviru svog programa „Put ka oporavku“ organizuje okrugli stol "BH kreativne industrije – Startup za kreativce“, kao nastavak dijaloga na temu razvoja kreativnih industrija kroz program „Put ka oporavku“ i diskusije o uticaju ovog sektora na ekonomski razvoj BiH.
Centar za politike i upravljanje, CPU, će predstaviti rezultate istraživanja kreativnih industrija u BiH. Kolektiv d.o.o će prezentirati koncept Startup-a i rad prvog bh startup akceleratora BIZOO. British Council koji je posvećen razvoju poduzetništva u kreativnim industrijama i samozapošljavanju će predstaviti uspješne projekte u ovim oblastima.
DNEVNI RED
10.00 – 10.15: Registracija učesnika i izjave za medije
10.15 – 11.00: Uvodne prezentacije
Agnesa Šećerkadić, CPU
Edin Mehić, izvršni direktor Kolektiv d.o.o. i osnivač prvog bh. startup akceleratora BIZOO
Larisa Halilović, direktorica British Council-a u BiH
11.00 – 11.30: Diskusija i pitanja za prezentatore
11.30 – 12.00: Zaključci i završne riječi
12.00 – 12.30: Zakuska
Okrugli stol:
'Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja'
Ponedjeljak, 4.2.2014, 10.00h - 14.00h
Hotel Bristol Mostar (Mostarskog bataljona bb, 88000 Mostar)
Centar za politike i upravljanje (CPU), realizuje projekat pod nazivom “Implementacija Zakona o državnoj pomoći BiH i bolja distrubucija pomoći” kojeg finansira Američka ambasada u BiH u okviru programa malih grantova. Kao jedan od preduslova za ulazak u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina je započela proces reforme sistema državne pomoći.
Ovaj dokument će biti prezentiran u ponedjeljak, 4. februara, 2013. godine, u Hotelu Bristol u Mostaru od 10:00 do 14:00. Gost će biti gđa. Martina Štorek iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Sektor za državne potpore Republike Hrvatske, koja će predstaviti iskustva Hrvatske u reformi sistema državne pomoći.
PROGRAM
10.00 – 10:15 Registracija učesnika i izjave za medije
10.15 – 10.45 Uvodne riječi
Asja Čengić, izvršna direktorica CPU
Predstavnik Američke ambasade u Bosni i Hercegovini
Mira Vujeva, zamjenica predsjedavajućeg Vijeća za državnu pomoć BiH
10.45 – 11.15 Prezentacija istraživanja praksi EU zemalja u upravaljanju državnom pomoć i preporuke za BiH
Goran Dostić, autor, CPU
11.15 – 11.30 Kafe pauza
11.30 – 12.00 Iskustva Republike Hrvatske iz pregovora s EU, odabranim institucionalnim rješenjima i aktuelnim problemima u upravljanju državnom pomoći
Martina Štorek, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Sektor za državne potpore, Republika Hrvatska
12.00 – 12.45 Diskusija
Moderator: Lejla Dragnić, CPU
12.45 – 13.00 Zaključci i završne riječi
Lejla Dragnić, CPU
13.00 – 14.00 Ručak za učesnike okruglog stola
„Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci iznešeni na ovoj stranici ne odražavaju nužno i stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.”
Rad Centra za politike i upravljanje, u okviru razvoja politika djelovanja i ovog projekta podržava OSI Think Tank Fund
Okrugli stol:
'Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja'
Ponedjeljak, 4.11.2013, 09.30h - 14h
Hotel Evropa Sarajevo (Vladislava Škarića 5, Sarajevo), Atrium hotela
Centar za politike i upravljanje (CPU), realizuje projekat pod nazivom “Implementacija Zakona o državnoj pomoći BiH i bolja distrubucija pomoći” kojeg finansira Američka ambasada u BiH u okviru programa malih grantova. Kao jedan od preduslova za ulazak u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina je započela proces reforme sistema državne pomoći.
Ovaj dokument će biti prezentiran u ponedjeljak, 4. novembra, 2013. godine, u Atrijumu hotela Evropa u Sarajevu od 10:00 do 14:00. Gost će biti gospodin Marko Maček, zamjenik direktora Agencije za zaštitu tržisnog natjecanja Republike Hrvatske, koji će predstaviti iskustva Hrvatske u reformi sistema državne pomoći.
PROGRAM
9.00 – 9:30 Registracija učesnika i izjave za medije
9.30 – 10.00 Uvodne riječi
Asja Čengić, izvršna direktorica CPU
Predstavnik Američke ambasade u Bosni i Hercegovini
Alija Aljović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća za državnu pomoć / pomoćnik Ministra finansija FBiH
10.00 – 10.45 Prezentacija istraživanja praksi EU zemalja u upravaljanju državnom pomoć i preporuke za BiH
Goran Dostić, autor, CPU
10.45 – 11.00 Kafe pauza
11.00 – 11.45 Iskustva Republike Hrvatske iz pregovora s EU, odabranim institucionalnim rješenjima i aktuelnim problemima u upravljanju državnom pomoći
Marko Maček, zamjenik direktora, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Republika Hrvatska
11.45 – 12.45 Diskusija
Moderator: Lejla Dragnić, CPU
12.45 – 13.00 Zaključci i završne riječi
Lejla Dragnić, CPU
13.00 – 14.00 Ručak za učesnike okruglog stola
Obezbijeđen je konzekutivni prijevod sa b/h/s na engleski jezik i obratno.
„Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci iznešeni na ovoj stranici ne odražavaju nužno i stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.”
Rad Centra za politike i upravljanje, u okviru razvoja politika djelovanja i ovog projekta podržava OSI Think Tank Fund
'Put ka oporavku: Uticaj kreativnih industrija na ekonomski razvoj BiH'
Srijeda 23. oktobar 2013. godine, Sarajevo Kino Meeting Point
Centar za politike i upravljanje u okviru svog programa „Put ka oporavku“ organizuje prvu konferenciju o Kreativnim industrijama u BiH. Cilj ove konferencije je da doprinese razvoju i oblikovanju te ideje, te promoviranju idustrija vođenim kreativnošću.
Potencijal kreativne industrije je još uvijek nedovoljno ostvaren u Bosni i Hercegovini. Ideja ove konferencije jeste da otvori dijalog o koherentnijem i strateškom pristupu bh. kreativnim industrijama.
Konferencija će 23. oktobra 2013. godine, u Sarajevu, okupiti domaće i regionalne profesionalace iz različitih sektora ove grane ekonomije.
Program konferencije će naglasiti slijedeće:
• Aktuelni pregled stanja u kreativnim industrijama Bosne i Hercegovine
• Demistificiranje novih i drugačijih trendova u ovom ekonomskom sektoru
• Koji je kreativni kapital u BiH
• Razliku između kreativnih i kulturnih industrija
• Poziciju kulturnih djelatnika u sistemu zapošljavanja i mogućnosti mobilnosti na EU tržištu
• Potencijali izvoza kreativnih proizvoda na EU tržišta
• Dostizanje EU standarda na polju autorskih prava u cilju dalje distribucije kreativnih proizvoda i primjena. Pravni poredak Evropske unije koji na jedinstven način štiti prava intelektualne svojine predstavlja temelj kreativnosti i inovativnosti.
DNEVNI RED: 23.10.2013. u 10:00, lokacija: Velika sala kino Meeting Point
9:00 – 10:00 Registracija učesnika
10:00 – 10:05 Uvodna riječ i predstavljanje Centra za politike i upravljanje, Asja Čengić, izvršna direktorica
MODUL I – KREATIVNA INDUSTRIJA – MIT I STVARNOSTI
10:05 – 10:30 Pregled stanja u kreativnim industrijama BiH, Hristina Mikić, izvršna direktorica GKE i autorica Izvještaja “Kreativne industrije u Bosni i Hercegovini: Mogućnosti i perspektive razvoja” iz avgusta 2013. godine
10:30 – 11:00 Diskusija
11:00 – 11:15 Kafe pauza
MODUL II – PREGLED I STANJE KULTURNIH I KREATIVNIH INDUSTRIJA I VODEĆI SVJETSKI IZVOZNICI
11:15 – 11:40 Potencijali izvoza kreativnih proizvoda na EU tržište, Sanja Petek Mujačić, izvršna direktorica agencije Bruketa&Žinić OM
11:40 – 12:10 Diskusija
12:10 – 13:00 Ručak na lokaciji
MODUL III – Kreativni kapital u BiH - POZICIJA KULTURNIH DJELATNIKA
13:00 – 13:25 Pozicija kulturnih djelatnika u sistemu zapošljavanja i mogućnosti mobilnosti na tržište EU, Hazim Begagić, direktor Bosanskog narodno pozorište Zenica
13:25 – 13:55 Diskusija
13:55 – 14:10 Kafe pauza
MODUL IV PRIMJENA EU ZAKONA O INTELEKTUALNOJ SVOJINI-PRAVNI OKVIR I PRAKSE
14:10 – 14:35 Pravni poredak Evropske unije koji na jedinstven način štiti prava intelektualne svojine predstavlja temelj kreativnosti i inovativnosti. Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica, ekspertica za zakone intelektulane svojine
14:35- 15:05 Diskusija
15:05 -15:30 Dostizanje EU standarda na polju autorskih prava i distribucije kreativnih proizvoda, studija slučaja: Hrvatska Ozren Kanceljak, direktor o.k. Communication consulting
15:30 – 16:00 Diskusija
16:00 – 16:30 Case study: BH Kinematografija, Jovan Marjanović, autor izvještaja Mapiranje filmske industrije u BiH 2013.
16:30 – 17:00 Debata predavača - Zaključci i zatvaranje konferencija
Obezbijeđen je simultani prijevod sa b/h/s na engleski jezik i obratno.
Upotreba prirodnih materijala u svijetu kontinuirano raste. Sa postojećim stopama ekonomskog rasta i rasta populacije, globalna ekonomija će 2050. godine potraživati ukupne resurse za koje su potrebne tri naše planete. Trenutni rast potražnje, ograničenost ponude pojedinih resursa te narušeni lanci opskrbe uzrokuju značajan rast cijena i prijete novom ekonomskom krizom, što dodatno ukazuje na činjenicu da su modeli korištenja resursa, daleko od održivih te potencijalni uzrok nestabilnosti.
DetaljiPristupi poslovnih organizacija cirkularnoj ekonomiji konceptualizirani su kroz poslovne modele cirkularne ekonomije koji se mogu definirati kao „artikuliranje logike na koji način jedna organizacija kreira, isporučuje i čuva vrijednosti za široki skup učesnika uz minimiziranje ekoloških i društvenih troškova.“
DetaljiOvaj dokument analizira efekte drugačijeg poreznog tretmana rada preduzetnika u Bosni i Hercegovini, odnosno posljedice većeg fiskalnog opterećenja rada preduzetnika, naročito u FBiH, čime se obeshrabruje ulazak u preduzetništvo, smanjuje se otpornost preduzetnika u vrijeme krize i njihov kapacitet da rastu i zapošljavaju.
DetaljiMinimalna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine je posljednji put utvrđena 2016. godine i nema sumnje da je potrebno njeno povećanje. Pretjerano i naglo povećanje, međutim, može dovesti do neželjenih posljedica i ugroziti upravo one skupine radnike kojima se nastoji pomoći. Između ostalog, može dovesti do rasta nezaposlenosti mladih i žena, ugroziti konkurentnost privatnog sektora, te dovesti do značajnog rasta plata u javim preduzećima, čak i onih radnika koji u ovom trenutku zarađuju znatno više od minimalne plate. Stoga ključno pitanje postaje pronalazak balansa između realnih potreba i nerealnih zahtjeva i ova Analiza ima za cilj da pruži nekoliko smjernica.
DetaljiUlagati u djecu u njihovom ranom djetinjstvu je najpametnija investicija koju država može napraviti. Brojne su socio-ekonomske koristi od dostupnih, pristupačnih i kvalitetnih ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja (POO). Neki od njih uključuju poboljšanje kognitivnih vještina djece, povećanje mogućnosti za zaposlenje (posebno žena), povećanje produktivnosti i zadovoljstva poslom, kao i uspjeh poslovanja kompanija, te tako doprinosi rastu ekonomije...
DetaljiCentar za politike i upravljanje je u 2020. godini proveo istraživanje usmjereno ka ispitivanju stavova građana BiH o ekonomskim pitanjima, te u napravio veze između ekonomske stvarnosti i najrasprostranjenijih stavova građana.
DetaljiIstražili smo sivu ekonomiju četiri države Jugoistočne Evrope, proučili pokretače za upuštanje u neformalne poslovne aktivnosti i predložili politike za smanjenje neformalnog sektora. U ovoj studiji objedinjeni su nalazi primarnog i sekundarnog istraživanja. Primarno istraživanje sastoji se od kvantitativnog istraživanja na reprezentativnom uzorku od četiri hiljade ispitanika iz sve četiri države.
DetaljiCentar za politike i upravljanje, u saradnji sa U.G. Zašto ne? objavljuje ovu analizu u cilju prezentiranja identifikovanih prioritetnih socio-ekonomskih politika, kao i pregled oblasti koje u predstojećem mandatu trebaju biti u fokusu novoizabranih donosioca odluka na opštinskom nivou.
DetaljiCPU se zalaže za širenje danas već prilično ograničene diskusije na ovu temu, kako bi se podržali nadolazeći procesi i odluke. Ova rasprava ima za cilj približavanje podijeljenih mišljenja na način na koji se može maksimizirati doprinos ovih kompanija ekonomiji i društvu kao cjelini. Tačnije, trebamo pogledati u razvoj tržišta, poslovanje telekoma, te poslovne modele koji će adresirati pitanja kako poboljšati kvalitet i pristupačnost usluga, koji je optimalni i očekivani doprinos telekoma u povećanju produktivnosti privrede i razvoju digitalne ekonomije, koje se finansijske i fiskalne koristi za privredu i građane od poslovanja telekom operatera u FBiH, te koje su deregulacije tržišta potrebne da bi se podržao efektivan razvoj sektora?
DetaljiJoš uvijek nisu do kraja sagledive posljedice dramatičnog globalnog pada ekonomske aktivnosti u 2020. godini na svjetsku, pa tako i na bosanskohercegovačku ekonomiju. Ekonomska kriza je povod ovom istraživanju sa ciljem utvrđivanja značaja mikro preduzeća i samozaposlenika za ekonomiju Bosne i Hercegovine i njihovog kapaciteta da se nose sa kratkoročnim i srednjoročnim ekonomskim posljedicama pandemije COVID-19.
DetaljiUtjecaj socio-ekonomskih faktora na uspjeh učenika tokom školovanja i dugoročne ishode obrazovanja spada u red izazova koji su do sada prolazili ispod radara obrazovnih politika u Bosni i Hercegovini. U mnogobrojnim reformskim nastojanjima da se obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini unaprijedi, strategija koja bi adresirala važnost socio-ekonomskih prilika u obrazovanju pojedinaca je u pravilu izostajala, što implicira da ovo pitanje nije osviješteno ni na razini odgojno-obrazovnih praksi u školstvu.
DetaljiJedini većinski proveden segment programa Bosne i Hercegovine sa MMF-om je usmjeren ka jačanju finansijskog sektora. Tačnije, mjere koje su svojim sprovođenjem učvrstile nadzorni i pravni okvir poslovanja finansijskih institucija u BiH. Program procjene stanja finansijskog sektora (Financial Stability Assesment Program - FSAP) Svjetske banke, definisan 2015. godine, služio je kao ključni reformski dokument usmjeren prema poboljšanju nazdornih tijela, te upravljanja rizikom u sektoru. Tromo provođenje ostalih predviđenih reformi poboljšanja konkurentnosti bh. privrede rezultiralo je nižim pokazateljima kreditnog rasta kao i disproporcionalnim plasmanima kredita kroz različite sektore.
DetaljiRast kapitalnih ulaganja, odnosno preusmjeravanje javne potrošnje sa tekuće na investicionu je ključni faktor za postizanje održivog ekonomskog rasta zasnovanog na investicijama i proizvodnji. Na veća kapitalna ulaganja Bosna i Hercegovina se obavezala i u sklopu EFF-a iz 2016, te kasnije 2018. godine. Najveći predlagači javnih infrastrukturnih projekata, međutim, nisu ispunili svoje investicione planove za 2018. godinu, dok u prvoj polovini 2019. godine nije do kraja implementiran niti jedan njihov projekat, iz čega se može zaključiti da će projekcije o obimu javnih investicija, a shodno tome i njihovom učešću u BDP-u, i u tekućoj godini teško biti ispunjene. Dinamika provođenja javnih investicija do sada, dakle, nije bila zadovoljavajuća.
DetaljiDokument donosi pregled izazova u oblasti obrazovanja i mjera za njihovo prevazilaženje. One su identifikovane prilikom prethodnih istraživanja Centra za politike i upravljanje, na okruglom stolu 10+ koraka za bolje obrazovanje u BiH, te kroz polu-strukturirane intervjue sprovedene sa stručnjacima/kinjama iz ovih oblasti.
DetaljiOvaj dokument je sažetak ključnih preporuka za podsticanje ekonomskog rasta i zapošljavanja, koje su rezultati naših istraživanja i predstavljaju naš doprinos definisanju prioriteta i izradi programa za mandatni period 2018 – 2022 godina.
DetaljiCPU je kreirao set od 10+ mjera – koraka koji do naredne godine obrazovanje u BiH mogu učiniti boljim.
DetaljiAnaliza se sastoji od uporednog prikaza BiH i zemalja u regiji po indeksima registrovane i anketne zaposlenosti, registrovane i anketne nezaposlenosti, te podacima o visini prosječnih primanja.
DetaljiAnaliza ima za cilj predstaviti pregled ekonomskih indikatora u Bosni i Hercegovini i u regionu.
DetaljiCilj ove analize je da uporedi promjene koje su evidentirane u poziciji konkurentnosti Bosne i Hercegovine prema tri najpopularnija indeksa globalne konkurentnosti u periodu između 2015. i 2018. godine u odnosu na druge države regije.
DetaljiU ovom istraživanju nastojali smo dobiti odgovor na pitanje koliko je investirano u kapitalnu potrošnju, odnosno u projekte javnih investicija iz ključnih oblasti, u periodu od 2014. do 2018. godine te da li je to dovoljno za ekonomski rast u poređenju sa predviđenim ulaganjima prema entitetskim projektima javnih investicija i predviđanjima MMF-a.
DetaljiOva analiza za cilj ima prezentiranje najznačajnijih izazova bh. društva, te daje pregled mjera koje je potrebno provesti nakon opštih izbora 2018. godine. Na osnovu analize Reformske agende 2015 – 2018, i pratećih akcionih planova Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada, te provedenog istraživanja i konsultacija sa predstavnicima poslovne zajednice, strukovnih i organizacija civilnog društva, te međunarodne zajednice, formulisan je i zajednički usaglašen set mjera iz osam reformskih oblasti.
DetaljiCentar za politike i upravljanje aktivno prati provođenje reformskih mjera na koje su se institucije vlasti obavezale u okviru aranžmana Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim monetarnim fondom. Cilj nam je da na jednostavan i razumljiv način upoznamo građane BiH sa provođenjem mjera koje su ključne za ekonomski razvoj društva, smanjenje nezaposlenosti, te koje direktno utiču na kvalitet života građana. U monitoring izvještaju „Između politike i ekonomskih reformi: Monitoring implementacije mjera iz Programa ekonomskih reformi koje podržava MMF - april 2018.“, nalaze se podaci o ispunjenosti mjera iz aranžmana sa MMF-om zaključno sa krajem marta 2018. godine.
DetaljiAnaliza istražuje kako bankarski sektor u BiH može doprinijeti ekonomskom rastu, te kako sektorske reforme u okviru Proširenog aranžmana BiH sa MMF-om mogu utjecati na kreditnu ekspanziju i stabilnost finansijskog sektora.
DetaljiBez obzira na sudbinu aranžmana sa MMF-om, za konačni pronalazak rješenja kada je u pitanju BH Telecom, potrebno je u što skorijem roku sprovesti due diligence analizu i usaglasiti plan za budući rad BH Telecoma.
DetaljiAnaliza istražuje mogućnost implementacije tri modela e-servisa (e-registri za preduzeća i e-uprava), te daje preporuke o tome koji bi od njih za Bosnu i Hercegovinu bili najpovoljniji i najefikasniji.
DetaljiObrazovne institucije su prepoznale da su upravo nastavnici najvažniji faktor postignuća učenika i kvaliteta obrazovnog sistema u cjelini. Međutim, kreiranje jedinstvenog modela nastavničkih kvalifikacija koji bi obuhvatio sve inicijalne kompetencije, veliki je izazov i za ekonomski naprednije države sa daleko uređenijim obrazovnim sistemom nego što je Bosna i Hercegovina.
DetaljiPrivatizacija telekom operatera je politička odluka, stoga je rasprava pozicije i opozicije po ovom pitanju bila izuzetno oštra. Dok su jedni zastupali stanovište da treba privatizirati svu državnu imovinu, drugi su bili za nešto umjerenije modele poput postupne privatizacije, ili privatizacije samo dijela državne imovine. Ipak, dok se profit i vrijednost telekom operatera u većinskom vlasništvu Federacije BiH konstantno smanjuje, vrijeme je da vlasti odgovorno pristupe promišljanju o privatizaciji i liberalizaciji telekomunikacionog tržišta.
DetaljiCilj ove analize je da uporedi promjene koje su evidentirane u poziciji konkurentnosti Bosne i Hercegovine prema tri najpopularnija indeksa globalne konkurentnosti u periodu između 2010. i 2014. godine u odnosu na druge države regije. Države koje su se ozbiljno posvetile razvijanju konkurentnosti svojih firmi i prilika za investiranje, posebnu pažnju poklanjaju faktorima koji utiču na razvoj preduzetništva.
DetaljiSektor energetike nije samo važan sastavni dio acquis communautairea, 15. poglavlje Pravne stečevine koju Bosna i Hercegovina, kao i svaka druga država na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, treba uskladiti prije tog politički deklariranog cilja, nego je, uz infrastrukturu, krucijalni sektor održivog razvoja jedne države. Od strukture energetskog sektora zavisi status države ne samo spram Evropske unije, nego i u regionalnim odnosima, ali – prije svega – spram vlastitih građana.
DetaljiCilj ovog dokumenta je da predstavi dinamiku ključnih ekonomskih indikatora u BiH u kontekstu regionalnih kretanja između 2010. i 2014. godine. Dostupni podaci relevantnih finansijskih institucija ukazuju na to da BiH ne odstupa značajno od zemalja u regiji.
DetaljiAnaliza se sastoji od uporednog prikaza BiH i zemalja u regiji po indeksima registrirane i anketne zaposlenosti, registrirane i anketne nezaposlenosti, te podacima o visini prosječnih primanja. Regionalni prikaz daje uvid u napredak BiH u odnosu na susjede – Hrvatsku, kao najmlađu članicu, te Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru kao kandidatkinje za ulazak u Evropsku uniju, istovremeno omogućavajući da se odredi pozicija Bosne i Hercegovine u regiji.
DetaljiInfografika "Kreativni sektor iz ugla kreativaca " prikazuje dijelove preliminarnih rezultata ankete koju je proveo Centar za politike i upravljanje. Glavni nalazi anketnog istraživanja djelatnika u kreativnim industrijama ukazuju na njihovu percepciju stanja različitih sektora, prepreke sa kojima se susreću, podršku koju dobijaju od vlasti i uticaj koji industrija ima na ekonomski razvoj BiH.
DetaljiKao pretpostavka povećanja proizvodnje i zaposlenosti, od posebnog značaja je i uticaj poreske politike na stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta za direktne strane investicije. Poreska konkurentnost predstavlja jednu od najbitnijih odrednica ukupne konkurentnosti zemlje. Njome se države međusobno takmiče u privlačenju stranih direktnih investicija, što presudno utiče na privredni i ukupan ekonomski rast. Budući da Bosna i Hercegovina sa ostalim državama iz okruženja konkuriše za međunarodni kapital, ova analiza će ponuditi prikaz konkurentske pozicije FBiH i BiH u odnosu na okruženje.
DetaljiInfografika "Pregled stanja kreativnih industrija u Bosni i Hercegovini" ukratko prikazuje značaj kreativnog sektora za BiH ekonomiju, najveće prijetnje za kreativni sektor, te izdvaja primjer BH kinematografije kao pozitivan primjer uspjeha.
DetaljiOva analiza predlaže nekoliko koraka u cilju zaustavljanja smanjenja prosječne veličine razreda u BiH, te ukazuje na potrebu promjene fokusa, odnosno njegovo preusmjeravanje na stručnost i kvalitet nastavnika kao pretpostavke kvalitetnijeg obrazovanja.
DetaljiAnaliza prednosti uvođenja redovnog Međunarodnog testiranja trendova u matematici i prirodnim naukama (TIMSS) u bosanskohercegovački obrazovni sistem sadrži zaključke i preporuke za njegovo sprovođenje i ukazuje na potrebu redovnog provođenja, budući nam omogućava da kontinuirano pratimo šta se dešava u obrazovnom sistemu, da ga usporedimo sa drugim, i daje jasnu sliku šta moramo učiniti.
DetaljiEkstremne grupacije našle su u bespućima interneta svoje mjesto pod suncem. U svome ogledu o radikalnoj desnici, britanski historičar Roger Griffin, objašnjavajući metapolitizaciju fašizma (u Freeden, 2006: 176), izvodi tezu da je ta pojava odlaska fašizma s onu stranu političkog, konačni oblik našla u obilatom korištenju interneta.
DetaljiPristup Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja jedan od glavnih strateških interesa zemlje, a ujedno taj interes ima i veliku podršku građana. Prema podacima Vanjskopolitičke inicijative, 79,6 posto građana BiH podržava evropske integracije Bosne i Hercegovine, što predstavlja dodatnu obavezu za donosioce odluka da implementiraju sve neophodne politike kako bi BiH postala članica Unije u što doglednije vrijeme.
DetaljiGlobalna ekonomska kriza snažno se odražava na Bosnu i Hercegovinu. Predkrizni rast BiH, kao i većine zemalja u regiji, zasnivao se na snažnoj domaćoj potrošnji i rezultirajućem niskom nivou domaće štednje i rastućim vanjskim dugom zemlje.
DetaljiEuroatlantske integracije Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva prije svega punopravno članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji, opcija je koja ponajviše osigurava i preventira sukobe u BiH. Sve druge opcije predstavljaju opasnost kako za BiH, tako i za Evropu u cjelini, i stoga je neophodno proaktivno učešće briselskih institucija i postavljanje standarda ispod kojih reforme u BiH ne smiju ići.
DetaljiBiH se u međunarodnim rangiranjima i izvještajima o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB) nalazi na začelju svih lista. Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti WEF, BiH je među 139 rangiranih ekonomija je na 100. mjestu po opštoj konkurentnosti, a prema rangiranju WB, BiH je na 125. mjestu od 183 rangirane ekonomije po lakoći obavljanja poslovne aktivnosti. Da bi se ovi problemi otklonili i BiH poboljšala svoju konkurentsku poziciju, neophodno je što prije „deblokirati“ proces integracije BiH u EU i ubrzati provođenje obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Usvajanje zakona o državnoj pomoći, te državna pomoć izvozno konkurentnim preduzećima koja se provodi na efikasan i transparentan način, omogućiće dalji napredak BiH ekonomije.
DetaljiOvaj dokument analizira način proizvodnje i potrošnje energije u BiH u kontekstu održivog razvoja i uticaja koji upravljanje energetikom ima na siromaštvo u BiH, te predlaže neke mjere u cilju reforme. Preporuke se odnose na moguće privremene socijalne programe kao odgovor na rast cijena električne energije i druge neophodne reforme, te energetsku efikasnost, strukturne promjene i obnovljive izvore energije.
DetaljiUzimajući u obzir važnost koje bi razvojne banke trebale imati u razvoju zemlje, Centar za politike i upravljanje (CPU) je proveo analizu djelovanja razvojnih banaka u BiH (Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine), te ih uporedio sa razvojnom bankom Hrvatske (Hrvatska Banka za obnovu i razvitak). Rezultati analize ukazuju na nedostatke u više segmenata poslovanja BH razvojnih banaka.
DetaljiCentar za politike i upravljanje je 2010. godine proveo istraživanje i uradio analizu provođenja politika u oblasti razvoja ljudskog kapitala (human capital development) i obrazovanja u BiH. Istraživanje je identifikovalo niz slabosti u provođenju politika, kao i niz problema koji značajno utiču na smanjenje ljudskog kapitala BiH. Obrazovni sistem, koji bi trebao biti generator ljudskog kapitala, identifikovan je kao jedna od glavnih slabosti. Dva ključna razloga su smanjenje kvaliteta obrazovanja i nepovezanost obrazovnog sistema i tržišta rada.
DetaljiU sklopu EUROAD inicijative, objavljena je publikacija pod nazivom “BiH: Između paketa mjera za EU-integraciju i izlazne strategije međunarodne zajednice”. Publikacija sadrži političke analize slijedećih autora: Kurta Bassuenera “Međunarodna zajednica u BiH – eksperiment bez strategije”, Denise Sarajlić Maglić na temu “Mogu li elite u BiH voditi državu?”, Dennisa Gratza na temu “Nedovršena BiH i kapacitet državnih institucija”, i Bode Webera na temu “Aktuelna politička kriza u BiH i nevidljiva društvena strana bh. realnosti”. Političke analize su imale za svrhu da se potakne dijalog između međunarodnih kreatora politike i bosanskohercegovačkih političkih analitičara i predstavnika think tank-ova.
DetaljiCentar za politike i upravljanje je krajem 2010. godine uradio istraživanje o sprovedbi razvojnih politika u sektoru ljudskog kapitala u Bosni i Hercegovini za prethodni četverogodišnji period. Analiza je provedena s ciljem ocjene efikasnosti procesa provođenja politika na različitim nivoima vlasti u BiH.
DetaljiCentar za politike i upravljanje je uradio istraživanje o sprovedbi razvojnih politika u sektoru malih i srednjih preduzeća (MSP) u Bosni i Hercegovini za protekli četverogodišnji period (2006.-2010.). Analiza je provedena s ciljem ocjene efikasnosti procesa provođenja politika na različitim nivoima vlasti u BiH. Nalazi istraživanja ukazuju na to da je napravljen veoma mali napredak u analiziranom četverogodišnjem periodu.
DetaljiCentar za politike i upravljanje je uradio istraživanje o sprovedbi razvojnih politika u sektoru energetike u Bosni i Hercegovini za protekli četverogodišnji period (2006.-2010.). Analiza je provedena s ciljem ocjene efikasnosti procesa provođenja politika na različitim nivoima vlasti u BiH. Nalazi istraživanja ukazuju na to da je napravljen veoma mali napredak u proteklom četverogodišnjem periodu.
DetaljiCentar za politike i upravljanje (CPU) je izradio Bijeli papir za podsticanje inovativnosti i kreativnosti u osnovnim školama u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog istraživačkog projekta je bio da kroz analizu postojećeg stanja u osnovnom obrazovanju, identificira glavne nedostatke i prepreke ostvarenju preduslova za kvalitetnije podsticanje kreativnosti i inovativnosti kod učenika. Drugi cilj projekta je predlaganje strateških pravaca djelovanja u smislu osposobljavanja osnovnih škola za razvijanje kreativnosti i inovativnosti kod učenika. Izrada ove studije je bila podržana od strane Fonda za otvoreno društvo BiH.
DetaljiCentar za politike i upravljanje (CPU) u saradnji sa Method Consulting-om je izradio studiju „PUT KA OPORAVKU: Odgovori na ekonomsku krizu i srednjoročne perspektive razvoja u Evropskoj uniji i Bosni i Hercegovini“. Osnovni cilj dokumenta je da informiše javnost i donosioce odluka o efektima ekonomske krize u zemljama Evropske unije i Bosni i Hercegovini, te paketima mjera koje su planirane i poduzete u EU zemljama i BiH u cilju izlaska iz krize. Dokument sadrži set sveobuhvatnih preporuka za poboljšanje već poduzetih mjera usmjerenih protiv ekonomske krize u BiH, te mjere koje će imati efekte na srednjoročni razvojni okvir u zemlji.
DetaljiCentar za politike i upravljanje u sklopu projekta "Poticanje održivog i inkluzivnog razvoja u BiH kroz modele cirkularne ekonomije", koji realizira uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, organizira konferenciju „Cirkularna ekonomija u BiH", u Sarajevu 7. juna 2022. godine u hotelu Hills, sa početkom u 11.00h.
read moreCentar za politike i upravljanje (CPU) uz podršku Center for International Private Enterprise (CIPE) organizuje online konferenciju “Odgovor na krizu: Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH“. Struktuirana u formi dva izlagačka panela, ova konferencija će okupiti relevantne donosioce odluka, predstavnike telekomunikacijske industrije i međunarodne eksperte u sektoru.
read moreCentar za politike i upravljanje u sklopu projekta „Promoviranje debate o ključnim reformskim politikama" organizuje konferenciju „Stabilnost finansijskog sektora u BiH“ koja će se održati u Sarajevu 6. novembra u Atrij sali hotela Evropa sa početkom u 12h. CIlj konferencije je da podstakne stručnu debatu, te sagleda napredak na provedbi strukturalnih reformi u finansijskom sektoru, kao i efekte istih na jačanje ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
read moreread more