Predškolski odgoj i obrazovanje - lekcije iz Kantona Sarajevo

Zašto je važno imati visoku stopu upisa djece u ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja?

I teorija i praksa svih zemalja neosporno dokazuje da je visoka uključenost djece u predškolski odgoj i obrazovanje ključni faktor ostvarivanja tri prioritetna cilja razvoja: povećanje zaposlenosti  žena, obezbjeđenje jednakih uslova razvoja za svu djecu, bez obzira na socijalni, ekonomski i  obrazovni status roditelja i povećanje kvaliteta ljudskog kapitala.

Poznata je činjenica da je stopa upisa djece u predškolski odgoj i obrazovanje u BiH izuzetno niska – manja od 20% (prema našim procjenama oko 17,2% u 2020.g.), a znamo i da su postignuća naših učenika osnovnih škola na međunarodnim istraživanjima (PISA i TIMSS) također vrlo niska, pri ćemu su postignuća učenika koja su pohađala predškolski odgoj i obrazovanje bolja od postignuća učenika kojima je ovo obrazovanje bilo uskraćeno. Znamo i da su postignuća naših učenika iz porodica sa povoljnijim socio-ekonomskim statusom u značajno bolja od postignuća učenika iz porodica sa nepovoljnim socio-ekonomskim statusom.

Šta su rezultati promjene politike finansiranja predškolskog obrazovanja u Kantonu Sarajevo?

Kanton Sarajevo je u školskoj 2019-20.g. donio odluku koja je bila istinska novina u obrazovnim politikama u BiH: obezbjeđenje jednakih subvencija za djecu koja pohađaju privatne predškolske ustanove kao i za djecu koja pohađaju javne predškolske ustanove. Inicijalni motivi za donošenje ove odluke bili su veliki broj djece na listama čekanja za upis u javne predškolske ustanove i realna procjena da u kratkom, pa i u srednjem roku, kapaciteti javnih predškolskih ustanova ne mogu biti značajno povećani i dostići tražnju roditelja za ovom javnom uslugom.

Nemoguće je poslije samo dvije školske godine ocijeniti uticaj ove mjere na ostvarivanje ciljeva povećanja zaposlenosti žena pa ni cilja povećanja kvaliteta ljudskog kapiatla. Ipak, možemo ocijeniti ostvarivanje nekoliko značajnih efekata: povećanje stope uključenosti djece u predškolsko obrazovanje, rast kapaciteta  predškolskih ustanova i poboljšanje uslova  za razvoj djece iz porodica sa nepovoljnim socio-ekonomsim statusom.

1. Povećanje uključenostu djece u predškolsko obrazovanje

U školskoj 2020-21. godini broj upisane djece u predškolske ustanove u Kantonu Sarajevo povećan je za 30% u odnosu na školsku 2018-2019. godinu – upisano je 1.250  djece više nego na početku posmatranog perioda. U istom ovom periodu ukupan broj djece upisane u predškolske ustanove u cijeloj FBiH smanjen je za 0,3%, odnosno bilo je upisano 47 djece manje nego na početku perioda. Izuzetno visok je bio i rast broja ustanova koje nude usluge predškolskog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo, kao i broj zaposlenih u predškolskim ustanovama, posebno kada se stope rasta uporede sa stopama ostvarenim u FBiH. Slijedeći grafikon jasno pokazuje ova dostignuća predškolskog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo u odnosu na FBiH. 

Grafikon 1.

2. Rast broja i kapaciteta predškolskih ustanova

U 2020.g. u odnosu na 2018.g. u Kantonu Sarajevo broj ustanova POO povećan je za 15 ustanova, broj upisane djece povećan je za 1.250 djece, a broj zaposlenih za  204 osobe. Pri tome, daleko veći rast i broja ustanova i broja upisane djece i broja zaposlenih osoba ostvaren je u privatnim ustanovama u odnosu na javne: ostvareni rast broja privatnih ustanova iznosio je 57%, a javnih 9%; rast broja upisane djece u privatnim ustanovama iznosio je 58%, a u javnim 12%; rast broja zaposlenih u privatnim ustanovama iznosio je 66%, a u javnim 11%. Statistički podaci jasno pokazuje da je rast kapaciteta privatnog sektora omogućio ovako značajno povećanje upisa djece u ustanove POO i da je privatni sektor efikasno odgovor na poticaj kojeg je dao Kanton Sarajevo. Na drugoj strani, dinamičniji rast kapaciteta javnog sektora mogao je biti ostvaren samo uz velika ulaganja javnih sredstava u izgradnju i opremanje novih javnih ustanova POO.

Grafikon 2.

3. Poboljšanje uslova ranog razvoja djece iz porodica nepovoljnog socio-ekonomskog statusa

Satistički podaci nam omogućuju samo vrlo ograničenu analizu ovog efekta promjena politike finansiranja predškolskog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

Od ukupno upisane djece u ustanove POO u 2020.g. u Kantonu Sarajevo 90,5%  je dolazilo iz porodica u kojima su oba roditelja zaposlena i 9% iz porodica u kojima je zaposlen jedan roditelj. Samo 0,4% su djeca iz porodica u kojima su oba roditelja nezaposlena (21 dijete) i 0,1% iz porodica individualnih poljoprivrednih proizvođača (4 djeteta). Dok je ukupan broj upisane djece povećan za 29,7% u periodu 2018-2020.g., broj upisane djece iz porodica u kojima su oba roditelja nezaposlena je smanjen za 4,5%  (sa 22 djece na 21 dijete).

Promjene u politici finasiranja predškolskog odgoja i obrazovanja u KS nisu obuhvatale mjere diferenciranog subvencioniranja troškova predškolskog obrazovanja na osnovu prihodovnog ili imovinskog statusa roditelja. Ove mjere su u pravilu u nadležnosti općina i one pored prihodovnog odnosno imovinskg statusa roditelja obuhvataju i niz drugih kriterija (napr. borački status, zdravstveno stanje članova porodice, broj djece u porodici i drugo). U periodu 2018.-2020.g. procenat roditelja koji plaćaju punu cijenu predškolskog obrazovanja smanjen je od 87,8% na 80,3%, dok je procenat roditelja oslobođenih plaćanja povećan od 1,9% na 4,3%, a procenat roditelja koji plaćaju umanjenu cijenu povećan od 10,3% na 15,5%. Nemamo informacije koje bi omogućile zaključak da su u nevedenom periodu promijenjeni kriteriji za oslobađanje ili umanjenje plaćanje u pravcu veće socijalne osjetljivosti, odnosno da li je ovo povećanje učešća djece čiji roditelji imaju pravo na veće subvencije posljedica pogoršanja socio-ekonomskog statusa roditelja ili demografskih promjena uz promjene kriterija upisa djece roditelja koji imaju više od jednog djeteta predškolskog uzrasta.

Šta možemo zaključiti?

1. Proširenje subvencija za troškove pohađanja predškolskog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo i na djecu koja pohađaju privatne ustanove POO imalo je značajan pozitivan uticaj na povećanje obuhvata djece ovim obrazovanjem, povećanje kapaciteta ustanova POO, posebno kapaciteta privatnih POO, te na povećanje broja zaposlenih u predškolskom obrazovanju, opet posebno velikim u privatnim ustanovama.
2. Povoljnija cijena za roditelje rezulturala je većom tražnjom za uslugom predškolskog obrazovanja i efikasnim odgovorom privatnog sektora na povećanje tražnje putem otvaranja novih ustanova i zapošljavanja novog osoblja. Broj djece na listama čekanja, odnosno djece koja nisu upisana zbog popunjenih kapaciteta javnih ustanova POO, a koja imaju pravo na subvenciju u privatnim ustanovama, povećan je od 536 djeteta u 2018.g. na 1.543 u 2020. godini.
3. Nesumnjivo je veći upis djece zaposlenih roditelja rezultirao povećanjem kvaliteta života roditelja u porodicama u kojima su oba roditelja zaposlena. Ipak, nije ostvaren nikakav uticaj na povećanje šansi nezaposlenih roditelja (pretežno majki) u porodicama u kojima samo jedan roditelj radi da odvoje vrijeme za sticanje dodatnog obrazovanja i kvalifikacija ili za traženje posla (učešće djece koja dolaze iz takvih porodica je smanjeno od 6.9% u 2018.g. na 5,5% u 2020.g.).
4. Broj djece upisane u ustanove POO u Kantonu Sarajevo koja dolaze iz porodica u kojima su oba roditelja nezaposlena je sasvim zanemariva (u 2020.g. je samo 21 dijete iz takvih porodica pohađalo predškolsko obrazovanje). Politika subvencioniranja troškova predškolskog obrazovanja u Kantonu Sarajevo nije rezultirala poboljšanjem uslova ranog odgoja i obrazovanja ove djece.
5.  Broj djece čiji su roditelji oslobođeni plaćanja troškova predškolskog obrazovanja ili imaju pravo na plaćanje umanjene cijene značajno je povećan u Kantonu Sarajevo u periodu 2018.-2020.g. Ovo može biti rezultat promijenje kriterija općina za oslobađanje ili umanjenje plaćanje u pravcu veće socijalne osjetljivosti, ali može biti i posljedica pogoršanja socio-ekonomskog statusa
6. Satistički podaci opravdavaju zaključak da u narednim godinama Kanton Sarajevo treba uvesti posebne subvencije za djecu koja dolaze iz porodica nepovoljnog socio-ekonomskog statusa kako bi obezbijedio njihov veći upis u ustanove POO i povećanje šansi za bolji razvoj njihovih potencijala i veća postignuća u narednim fazama njihovog obrazovanja. Ovo se može postići većim izdavajanjima budžetskih sredstava za subvencije ili usvajanjem mjera diferenciranih subvencija zavisno od socio-ekonomskog statusa porodica.
7. Rezultati postignuti u Kantonu Sarajevo ukazuju na potrebu promjene politike finasiranja predškolskog obrazovanja i u drugim kantonima, odnosno u Federaciji BiH u cjelini.  Ako je Federacija istinski opredjeljena za ostvarivanje ciljeva navedenih u brojnim strateškim dokumentima – povećanje zaposlenosti žena, jednaki uslovi razvoja djece bez obzira na socio-ekonomski status porodice, povećanje kvaliteta obrazovanja i postignuća učenika – onda uvođenje poreske olakšice na dio dohotka kojeg roditelji izdvajaju za plaćanje predškolskog obrazovanja njihove djece ima puno opravdanje, uz posebne subvencije za djecu koja dolaze iz porodica nepovoljnog socio-ekonomskog statusa.

Autor: Lejla Dragnić