Za uspjeh reforme je važno da Predlagač predstavi procjenu uticaja propisa i bude otvoren da prijedloge unaprijedi

Skoro 7 godina se razgovara o promjeni poreske politike kojom će se porezni teret prebaciti sa rada na potrošnju. Ova promjena paradigme je važna, jer  treba rezultirati većim primanjima radnika, boljom pozicijom domaćih kompanija u kontekstu kapaciteta  investiranja, zapošljavanja i  konkurentnosti.

Izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak u FBiH su u ovom kontekstu važan reformski prioritet. Ovi zakoni imaju finansijske efekte na svakog čovjeka, domaćinstvo i preduzeće u FBiH i zbog toga ovom procesu treba krajnje studiozno pristupiti i biti siguran u pojedina rješenja.

Zbog toga je neophodno imati širu stručnu raspravu o ponuđenim rješenjima u okivru ova dva zakona na osnovu činjenica i adekvatnih analitičkih podloga. Smatramo da:

1. Odluke se ne mogu donijeti bez analize troškova i korist. Predlagač ovih zakona treba predstaviti procjenu uticaja propisa na a) zaposlenost, b) rast plata, c) produktivnost, d)  javne prihode, uključujući vanbudžetske fondove, e) prihode domaćinstava sa jednim dohotkom, f) druge socijalne i ekonomske efekte, kao osnovu za daljnju raspravu, te omogućiti svim zainteresovanim stranama da se očituju o predloženom i analiziranom. Ovakva je diskusija i otvorenost Vlade da prihvati ponuđena unapređenja i korekcije koje se pojave tokom rasprave, jedini mogući put ka uspjehu ove reforme.  
   
   
2. Cilj reforme ne treba biti postizanje fiskalno neutralnog efekata, nego smanjenje opterećenja rada, uz osiguranje sredstava za vanbudžetske fondove. Poenta izmjene zakona je da se oporezivanje plata smanji, a ne da u agregatu ostane isto. Sama činjenica da iz godine u godinu, sa izuzetkom pandemijske 2020, bilježimo značajan rast javnih prihoda, posebno direktnih  poreza, govori da postoji prostor da se porezni teret smanji i da se ograniči javna potrošnja.
   
   
3. Postoji niz rješenja koja su u principu dobra i ispunjavaju ciljeve reforme. Paket ovih zakona kreira jednostavan, administrativno i cjenovno efikasan sistem naplate direktnih poreznih davanja, te povećava transparentnost sistema, jer bi radnicima po prvi put postala vidljiva ukupna cijena njihovog rada. Ovakav sistem stvara preduslove da svaka buduća poreska reforma ide u korist samih radnika i njihovih neto primanja. Ipak, važno je naglasiti da će proširenje osnovice i uvođenje fiksnog ličnog poreskog odbitka, imati negativni uticaj na domaćinstva sa jednim dohotkom koja broje 4 ili više članova, zbog čega su posebno važni podaci i analize koje predlagač treba prezentirati.
   
   
4. Propušta se prilika za fiskalno rasterećenje obrtnika i izjednačavanje tretmana njihovog rada. Prema ponuđenim rješenjima obrtnicima se povećava koeficijenti za obračun osnovice doprinosa u svim kategorijama, a sa tim povećanjem osnovice se postiže približno jednako opterećenje kao što je to bio slučaj i do sada. Zadržavanje trenutnih ili harmonizacija ovih koeficijenata sa koeficijentima u RS-u bi predstavljala stvarno rasterećenje ove kategorije, a procjenjujemo da bi efekat na prihode od doprinosa bio smanjenje ispod 1% ukupnih doprinosa.
   
   
5. Predložena rješenja negativno utiču na freelancer-e i perpetuiraju praksu naplate usluga koju platilac nema pravo koristiti. Predloženo rješenje da se na autorske, ugovore o djelu i dohotke od ino poslova nametne plaćanje većih doprinosa za zdravstveno osiguranje bez istovremene izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju je nastavak prakse naplaćivanja doprinosa bez namjere da se omogući korištenje prava po osnovu uplate istih. Dodatno, treba sagledati razvojni potencijal ove kategorije - transfer znanja, potencijal zapošljavanja, te socijalnu komponentu – pojedinci koji nisu na teret društvu, ostali su u zemlji, često ostvaruju prihode koji tek nadopunjuju budžet domaćinstva. Insistiranje da se na ovakve ugovore naplaćuju doprinosi za PIO i zdravstveno osiguranje po istim stopama kao i za radni odnos potpuno isključuje razvojnu i socijalnu argumentaciju u promatranju ove kategorije, te svodi svu argumentaciju na sprečavanje zloupotreba i povećanje fiskalne discipline kompanija, a po cijenu ubijanja svake individualne inicijative. Stoga bi do uspostave sistema za diferencijaciju freelancer-a po nivou dohotka i paketa poticajnih politika za prebacivanje freelancer-a u formalnu ekonomiju, bilo uputno odustati od njihovog propisivanja.
   
   
6. Harmonizacija propisa i poreznih stopa treba ostati prioritet. Iako je svaka diskusija o nivoima poreskih stopa neobjektivna bez adekvatnih projekcija, predložena opšta stopa poreza na dohodak od rada od 13% u FBiH nije usklađena sa istom stopom u RS-u, a koja iznosi 10%, te u tom kontekstu ne služi pojednostavljenju i harmonizaciji sistema unutar zemlje. Dodatno, uvođenje različitih stopa oporezivanja dohotka od rada i kapitala otvara prostor za buduća usložnjavanja sistema.
   
   
7. Ovo je prilika za rješenje koje će uključiti više žena u aktivnu radnu snagu i potaći rani razvoj djece. U cilju povećanja broja aktivnih žena na tržištu rada i obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem, važno je u izuzete prihode koji ne podliježu oporezivanju uvrstiti naknadu na ime predškolskog obrazovanja i odgoja djece u predškolskim ustanovama ili u objektu poslodavca.