Neispunjavanje obaveza vlasti udaljava zemlju od željenog ekonomskog rasta

02 decembar 2016

Kategorije

DIJELI

 Vijece Ministara MMF Misija

Bosna i Hercegovina neće dobiti novu tranšu kredita od Međunarodnog monetarnog fonda planiranu za 25. decembar. Upućenijima je ovo bilo jasno već nakon što je šef Misije MMF-a za BiH Nadeem Illahi predstavio zaključke o pregledu implementacije mjera predviđenih do kraja septembra. Ipak, zaključci su iznijeti ohrabrujućim tonom, pa veći dio javnosti i nije bio svjestan da je zaključak MMF-a ustvari negativan.

Drugu tranšu kredita BiH je trebala dobiti na osnovu mjera koje su trebale biti ispunjene do kraja septembra ove godine. Vlasti BiH, međutim, nisu ispunile najveći dio preuzetih obaveza, te će biti potrebno usaglasiti dopunsko pismo namjere sa MMF-om. Sadržaj dopunskog pisma namjere nije poznat, pa se ne zna da li će on podrazumijevati prolongiranje rokova, da li će bh. vlasti preuzeti nove obaveze, ili će MMF pak odustati od dijela planiranih obaveza.

Konkretno, prema podacima Centra za politike i upravljanje, od 11 mjera predviđenih za implementaciju do kraja septembra 2016. godine, ispunjeno je tek njih tri, te dodatne dvije mjere prije zadatog roka, suprotno tvrdnjama da je „većina mjera iz baznog pisma namjere provedena u zacrtanim rokovima i predviđenoj dinamici“.

Bh. institucije, čiji su predstavnici potpisnici Pisma namjere, uspjeli su u datom roku prodati manjinski dio paketa dionica Vlade FBiH u „Bosnalijeku“, dok za dionice u „Sarajevu osiguranju“ nije bilo zainteresovanih kupaca na berzi. Ispunjena je još mjera revizije četiri banke sa sjedištem u RS-u koje su bile pod pojačanim nadzorom. Dodatno, prije zadatog roka usvojena je mjera usvajanja izmjena i dopuna Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama FBiH čiji je rok bio do kraja decembra, te prodaje dionica Vlade FBiH u „Fabrici duhana Sarajevo“ šest mjeseci prije predviđenog roka. Međutim, podaci o operativnom i finansijskom rekonstruiranju kompanije prije prodaje nisu dostupni javnosti.

Većina mjera, međutim, ostala je neispunjena. Osim što Parlamentarna skupština BiH nije povećala akcize na gorivo i alkoholna pića, što je ministrica finansija FBiH Jelka Milićević izdvojila kao osnovni razlog neodobravanja nove tranše kredita, neispunjena je ostala i obaveza usvajanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečajnom postupku FBiH koji se nalazi na usaglašavanju u parlamentu, usvajanja Prijedloga zakona o Jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi, te Prijedloga zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Dok je Vlada RS-a, kako smo ranije naveli, predstavila podatke o reviziji banaka koje su bile pod pojačanim nadzorom, Vlada FBiH to nije učinila. Također, nije ispunila ni obavezu finansijske i operativne procjene vrijednosti preduzeća „BH Telecom“ i „HT Mostar“. Neispunjena je ostala i obaveza umanjenja stope obaveznih doprinosa. Još uvijek nije utvđen konačni plan Vlade FBiH za provedbu ove mjere.

Iz navedenih podataka može se zaključiti i da je najmanje preuzetih obaveza ispunila upravo federalna vlast što je, između ostalog, posljedica i dugog nezasjedanja Parlamenta FBiH.

U ovom slučaju, pozitivno je da MMF nije reagovao fleksibilno i odobrio novu tranšu kredita, jer bi to značilo novu finansijsku injekciju za reforme bez njihovog stvarnog provođenja. Odlaganjem druge tranše, bh. vlasti primorane su na konkretno djelovanje u zacrtanim rokovima.

Posljedice odlaganja

Zbog čega je, međutim, usvajanje navedenih mjera u zadatom roku uopšte toliko bitno? Odgovor na ovo pitanje nalazi se u činjenici da je osnovni cilj Programa MMF-a ustvari snažniji ekonomski rast i povećanje zaposlenosti u privatnom sektoru. Ovaj cilj treba biti ispunjen kroz unaprjeđenje poslovne klime, poboljšanje fiskalnih politika i jačanje bankarskog sektora - tri oblasti koje su dio Programa. Neispunjavanje mjera u predviđenom roku prolongira postizanje predviđenih ciljeva, te, posljedično, usporava i ekonomski rast.

Naime, u Programu je projekcija rasta za 2016. godinu iznosila 3%, a u posljednjoj izjavi ta projekcija je znatno skromnija i iznosi tek 2,6%. Isto je i sa projekcijom rasta za 2017. godinu, koja je od 3,2% pala na „iznad 3%“. Brojke sasvim jasno daju do znanja da nas upravo izostanak implementacije mjera u predviđenom roku udaljava od željenog ekonomskog rasta koji će građanima BiH omogućiti bolji životni standard.

Slabljenje umjesto jačanja bankarskog sektora i politički problemi

Dok bh. vlasti ne provode mjere iz Programa, nove okolnosti dodatno otežavaju reformski put. Naime, dok jedna cijela oblast Programa sadrži niz mjera za jačanje bankarskog sektora, od evropskih banaka dolazi vijest o odbijanju saradnje sa bosanskohercegovačkim ili znatnom poskupljenju novčanih transakcija. Dakle, umjesto predviđenog osnaživanja banaka koje će kreditno podržati proizvodni sektor i time omogućiti ekonomski rast, dobijamo blokirane banke i skuplji novac, što je destimulativno za investicije.

Drugi je problem političke prirode. U trenutku kada je postalo jasno da BiH neće dobiti drugu tranšu kredita u dogovorenom roku, predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je kako Centralna banka mora postati emisiona, čime je ustvari pozvao na politički dogovor o ukidanju valutnog odbora. Ova izjava u suprotnosti je sa Programom, čija je supotpisnica i premijerka RS-a Željka Cvijanović. U Programu je kao strukturalna odrednica predviđeno kontinuirano pridržavanje pravila valutnog odbora u obliku koji je ustanovljen zakonom.

Pored kontinuirane političke krize u BiH, promjena fokusa domaćih donosioca odluka sa provođenja strukturnih reformi na osiguravanje alternativnog puta pokrivanja budžetskih deficita, između ostalog i zagovaranjem politika koje su direktno suprotstavljene reformskim mjerama, je najveća opasnost za prelazak bh. ekonomije sa rasta zasnovanog na tekućoj potrošnji ka rastu zasnovanom na investicijama i proizvodnji.

6 novembar

Konferencija Stabilnost finansijskog sektora u BiH

Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta „Promoviranje debate o ključnim reformskim politikama" organizuje konferenciju „Stabilnost finansijskog sektora u BiH“ koja će se održati u Sarajevu 6. novembra u Atrij sali hotela Evropa sa početkom u 12h. CIlj konferencije je da podstakne stručnu debatu, te sagleda napredak na provedbi strukturalnih reformi u finansijskom sektoru, kao i efekte istih na jačanje ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

read more
1 decembar

ReForum: Poresko rasterećenje rada u FBiH

read more
7 juli

Konferencija "REFORUM: Politička odgovornost i polaganje računa za sproviđenje reformi"

read more
28 januar

Konferencija "REFORUM: Poboljšanje poslovnog okruženja" (1)

read more
20 maj

Okrugli stol: BH kreativne industrije - Startup za kreativce

read more
4 februar

Okrugli stol: 'Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja' (1)

read more