Upravljanje energetskim sektorom i siromaštvo u BiH

15. august 2011

U ciklusu proizvodnje, distribucije i potrošnje energije u Bosni i Hercegovini se ostvaruju veliki gubici. Ista količina energije ostvaruje četiri puta manje nacionalnog proizvoda nego u prosječnoj zemlji EU, a duplo više zagađenja. Neproporcionalna eksploatacija lignita prouzrokuje veliki stepen zagađenja i ostvaruje ekonomski gubitak, distribucija energije za grijanje bilježi dodatni gubitak i konačno, korištenje energije u domaćinstvima i javnom sektoru je izuzetno neefikasno. Cijeli ovaj ciklus gubitaka u energetskom sektoru plaćaju građani. Cijena grijanja i električne energije predstavlja samo frakciju troškova.


Skriveni troškovi nalaze se u izdvajanju sredstava za subvencije energetskim postrojenjima, pokrivanje troškova koje ostvaruju toplane i lošim uslovima života u velikom broju domaćinstava tokom zimskih mjeseci. Kada društvo plati sve te troškove, ostane manje sredstava za prehranu, odjeću, obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i investicije u poboljšanje energetske efikasnosti. Niska potrošačka cijena električne energije demotivira privatne investicije u obnovljive izvore energije, a zemlja time zaostaje i u tehnološkom razvoju. Loše upravljanje energetskim sektorom odražava se negativno i na poljoprivredu, okoliš, turizam i druge grane privrede.


Pred Bosnom i Hecegovinom nalazi se ključna razvojna dilema: nastaviti sa praksom kao do sada i garantovati siromaštvo budućim generacijama ili promijeniti politiku upravljanja energetskim sektorom, okrećući se postepeno prema racionalizaciji proizvodnje i distribucije, obnovljivim izvorima energije i ulaganju u energetsku efikasnost, odnosno pravljenjem iskoraka u razvoju.


Postoji indicija da je sada pravo vrijeme za promjenu paradigme u energetskom sektoru. Prvo, politika subvencija i ulaganja u prevaziđene vidove proizvodnje dosegla je stepen ekonomske neodrživosti. Drugo, proces evropskih integracija i međunarodno potpisani sporazumi predstavljaju šansu da se BiH priključi trendovima koji vladaju u Evropskoj uniji i time prigrabi šansu za reforme koje će garantovati održivi razvoj. Trendovi koji su aktuelni u EU po pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije zapravo su komplementarni sa održivim razvojem, a ulaganje u energetsku efikasnost u BiH proizvelo bi višestruku korist s obzirom na trenutno stanje, te obezbijedilo veliki povrat na investicije u relativno kratkom roku.

Ključ uspjeha nalazi se u promjeni načina kojim se upravlja javnim dobrima. Bez strukturne reforme, prema kojoj se javna sredstva ulažu transparentno i odgovorno, nije moguće dizajnirati i implementirati politiku energetskog sektora u korist građana. Smjernice i direktive Evropske unije po tom pitanju predstavljaju svojevrsnu mapu puta za BiH i od ključne su važnosti za poboljšanje standarda stanovništva.


Ovaj dokument analizira način proizvodnje i potrošnje energije u BiH u kontekstu održivog razvoja i uticaja koji upravljanje energetikom ima na siromaštvo u BiH, te predlaže neke mjere u cilju reforme. Preporuke se odnose na moguće privremene socijalne programe kao odgovor na rast cijena električne energije i druge neophodne reforme, te energetsku efikasnost, strukturne promjene i obnovljive izvore energije.

Čitavu analizu možete preuzeti ovdje.

20 maj

Okrugli stol: BH kreativne industrije - Startup za kreativce

read more
4 februar

Okrugli stol: 'Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja' (1)

read more
4 novembar

Okrugli stol: 'Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja'

read more
23 oktobar

Konferencija: “Put ka oporavku: Uticaj kreativnih industrija na ekonomskirazvoj BiH“

read more