Jačanje finansijskog sektora

srijeda, 8. novembar 2017.

Na ekonomski rast u BiH do 2009. godine, tj. prije početka globalne ekonomske krize, značajno je utjecao rast domaće potrošnje, podstaknute ekspanzijom bankarskih kredita. Taj period obilježen je novim ulascima evropskih banaka na bh. tržište, velikom potražnjom fizičkih lica i preduzeća za kreditima, pri čemu su se stope rasta približavale 30% na godišnjem nivou, dok su godišnje stope rasta BDP-a, u prosjeku, iznosile preko solidnih 5%.

Početkom recesije, dolazi do kontrakcije ekonomske aktivnosti, kao i pada kreditnih plasmana za 3,2% u 2009. godini. Nakon izlaska iz recesije, kreditni rast ostaje između 1% do 3% na godišnjem nivou, te kao takav nije u stanju značajnije doprinijeti rastu BDP-a.
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini ima potencijal značajnijeg doprinosa rastu ekonomskih aktivnosti. Ograničavajući faktor u tom kontekstu jeste činjenica da se banke i dalje suočavaju s posljedicama ekonomske krize – relativno niskom profitabilnošću i oslabljenim kvalitetom aktive. Bilansi banaka i dalje su opterećeni značajnim nivoima nekvalitetnih potraživanja koja vrše pritisak na kapital, na profit te ograničavaju kapacitet za nova kreditiranja, pa zbog toga ograničeno doprinose ekonomskom rastu. Uprkos tome, znaci konsolidacije i jačanja finansijskog sektora vidljivi su u proteklih godinu i po, pri čemu svi značajniji indikatori stanja u sektoru bilježe relativno pozitivne trendove. Ipak, ostaje da se vidi prati li ove trendove kontinuiran i adekvatan rast kredita i ima li značajnijeg utjecaja na rast BDP-a.

Promjene modela finansiranja banaka, koji je sve više usmjeren ka domaćim izvorima, rast depozita i niske kamatne stope zahtijevaju nastavak provedbe mjera koje će osigurati adekvatnu dostupnost kredita za produktivne svrhe. Sam proces razduživanja velikih bankarskih grupacija, predstavlja značajan rizik koji je prouzrokovan stanjem na evropskim tržištima i regulatornim pritiscima.

U kontekstu utjecaja kreditne ekspanzije na rast BDP-a, treba razlikovati moguću ekspanziju kredita usmjerenih u tekuću potrošnju, i investicijskih kredita. Veći udio potrošačkih kredita koji se koriste za nabavku domaćih roba i usluga, kao i investicijski krediti usmjereni za povećanje poslovnih kapaciteta srednjih i malih preduzeća, rezultirali bi značajnijim rastom ekonomskih pokazatelja, prvenstveno BDP-a.

Jačanje finansijskog sektora i ekspanzija kreditiranja (koje u naredne 3 godine treba dostići stope rasta 7,1%) važni su segmenti ekonomske politike u BiH, sadržane u EFF programu s MMF-om. Druga dva cilja ovog programa odnose se na politike podsticaja ka razvoju privatnog sektora, restrukturiranjem fiskalne potrošnje u cilju povećanja javnih investicija.
Očigledni su pozitivni pomaci u provođenju regulatorne reforme u finansijskom sektoru, koji su primarno stabilizirajućeg karaktera, i ostaje pitanje u kojoj mjeri doprinose ekspanziji bankarskog sektora i kredita.

Potencijal kreditne ekspanzije, pored ranije navedenih faktora ponude, u značajnoj mjeri zavisi i od kvaliteta i obima potražnje za kreditima, prvenstveno od preduzeća. I pored relativno dobre kapitaliziranosti i likvidnosti bankarskog sektora, s jedne strane, i rasta industrijske proizvodnje i izvoza, s druge strane, blagi trend rasta plasiranih kredita još ne utječe dovoljno na rast BDP-a. Evidentno je da su banke i dalje naklonjenije kreditiranju države i ulaganju na inozemnim tržištima.

Analizu možete preuzeti OVDJE ili na našem ISSUU kanalu.

 

13 juli

Cirkularna ekonomija - šansa za tekstilnu industriju

read more
30 maj

30 MAJ - Upravljanje otpadom u Gradu Goražde

read more
25 januar

Cirkularna ekonomija – Šansa za razvoj Grada Goražde

read more
7 juni

Konferencija "Cirkularna ekonomija u BiH"

Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta "Poticanje održivog i inkluzivnog razvoja u BiH kroz modele cirkularne ekonomije", koji realizira uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, organizira konferenciju „Cirkularna ekonomija u BiH", u Sarajevu 7. juna 2022. godine u hotelu Hills, sa početkom u 11.00h.

read more
23 juni

Odgovor na krizu: Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH

Centar za politike i upravljanje (CPU) uz podršku Center for International Private Enterprise (CIPE) organizuje online konferenciju “Odgovor na krizu: Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH“. Struktuirana u formi dva izlagačka panela, ova konferencija će okupiti relevantne donosioce odluka, predstavnike telekomunikacijske industrije i međunarodne eksperte u sektoru.

read more
6 novembar

Konferencija Stabilnost finansijskog sektora u BiH

Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta „Promoviranje debate o ključnim reformskim politikama" organizuje konferenciju „Stabilnost finansijskog sektora u BiH“ koja će se održati u Sarajevu 6. novembra u Atrij sali hotela Evropa sa početkom u 12h. CIlj konferencije je da podstakne stručnu debatu, te sagleda napredak na provedbi strukturalnih reformi u finansijskom sektoru, kao i efekte istih na jačanje ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

read more