Intervju sa Markom Mačekom, AZTN: 'U BiH uvesti elektronički registar dodijeljenih državnih pomoći'

SARAJEVO, 4. novembra (FENA) - Gost okruglog stola „Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja“, koji je u ponedjeljak, 4. novembra u Sarajevu organizirao Centar za politike i upravljanje (CPU), bio je Marko Maček, zamjenik direktora Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske, koji je predstavio iskustva Hrvatske u reformi sistema državne pomoći. 

- U Hrvatskoj taj proces traje već desetak godina. On je u svakom slučaju dugotrajan, odnosno treba vremena da bi se uskladio sistem državne pomoći. Pri tome je najvažnije promjena svijesti to jest način razmišljanja na koji se način sve državne pomoći dodjeljuju- kazao je Maček u razgovoru za Fenu. 

Državna pomoć ili subvencije različitim sektorima privrede je jedan od široko korištenih i legitimnih instrumenata jačanja privrede svake zemlje, jačanja konkurentnosti domaćih kompanija i podsticanja rasta i razvoja. 

- Neophodno je prihvatiti činjenicu da postoje određena pravila i da su te pomoći trebaju dodjeljivati na osnovu unaprijed propisanog načina, jer na koncu jedino takav način donosi efekte za privredu. To je upravo rast zaposlenosti, GDP-a i rast čitave ekonomije – kaže Maček. 

BiH je započela proces reforme sistema državne pomoći. Ova reforma je u najvećoj mjeri uvjetovana ispunjavanjem uvjeta iz Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu u julu 2008.godine.

Odgovarajući na pitanje na koje tri stvari bi se BiH trebala fokusirati na početku procesa reforme sistema državne pomoći kaže da je prvenstveno važno uspostaviti institucionalno uređenje. 

- To znači uspostaviti sistem u kojem će se davatelji pomoći - ministarstva, ali i davatelji na lokalnoj i regionalnoj razini, gradovi, općine, kantoni upoznati o sistemu, i postati svjesni potrebe prijavljivanja određene pomoći regulatoru, odobrenja i davanja na unaprijed propisan način - rekao je Maček. 

Dodaje da je također važno institucionalno uređenje regulatora, odnosno da „taj regulator bude neovisan, kapacitiran i da ima ljude koji su sposobni provoditi propise“. 

Gledajući korist od svega toga, kaže da je ta korist zapravo za porezne obveznike za građane i budžet s obzirom na to da se novci iz budžeta trebaju trošiti na efikasan način. 

- Zato i ako se dodjeljuju državne pomoći one trebaju biti usmjerene u dobre projekte, koji će povećati zaposlenost, GDP i rast ekonomije - govori Maček. 

Kao treće na šta se BiH treba fokusirati na početku procesa reforme sistema državne pomoći istakao je ulogu medija i poslovne zajednice. 

- Poslovna zajednica mora biti spremna na to da se ne može samo spašavati poduzeća koja su u nekim teškoćama, nego zapravo treba podupirati ona dobra preduzeća koja imaju kvalitetne projekte. U tome je uloga medija da trebaju prenositi sve dobre stvari koje se dešavaju u sistemu državne pomoći. Svaki korak naprijed i novitet regulatora u BiH mediji moraju prenositi, jer će na taj način šira javnost saznati nešto o toj tematici - objašnjava zamjenik direktora Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske.

Iako je ukazao na dobra iskustva iz Hrvatske u ovom procesu naveo je i poteškoće s kojima se susrela Hrvatska. 

- Nadam se da kolege iz BiH iz naših primjera mogu također naučiti i šta ne raditi da bi sistem državne pomoći bio bolje usklađen i unaprijeđen. To je jednostavno vrijeme koje je potrebno da se utiče na davatelja pomoći. Naprimjer da se utiče na ministarstva koja su u neku ruku bila naučena dodjeljivati poticaj i potpore na prijašnje načine. Sada postoje neka druga pravila, da se njih treba poštovati i da postoji regulator - neovisno tijelo koji to treba ocijeniti - istakao je Maček. 

To je po njegovom mišljenju bila najveća „negativnost“ u ovom procesu, „jer je trebalo vremena da bi se taj sistem izgradio i usvojio“. 

U razgovoru kao preporuku nadležnim u BiH, Maček je naveo postojanje registra, u kojem bi se nalazile sve dodijeljene državne potpore. 

- Poželjno bi bilo da taj registar bude elektronički, zato što se iz elektroničke baze može sve lakše nadzirati i kontrolirati, kao i raditi izvještaji. Dok kog se to svodi na pisano prikupljanje podataka uvijek postoji opasnost da nešto nije obuhvaćeno - zaključio je u razgovoru za Fenu Marko Maček, zamjenik direktora Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske. 

Zakon o državnoj pomoći usvojen je februaru 2012., Vijeće za državnu pomoć formirano je u novembru 2012., pripremljeni su i krajem juna 2013. predati EC izvještaji o državnoj pomoći u BiH za 2011. i 2012. godine. 

Ovim su stvorene osnovne pretpostavke reforme, ali neophodni podzakonski akti za implementaciju zakona trebaju tek biti usvojeni i evidentno je da tek treba graditi kapacitete Vijeća za državnu pomoć BiH i Sekretarijata Vijeća. 

(Fena)